Kako sprijeciti zapusavanje arterija i srcani udar » Prirodna Medicina
vitamin b

Kako sprijeciti zapusavanje arterija i srcani udar

Koja je povezanost vitamina C, B6, B12 i folicne kiseline? Sta je homocistein i kako utice na holesterol i kardiovaskularne probleme?

Tekst koji slijedi je logican nastavak priloga o holesterolu od prosle nedelje.

Prvo da objasnimo sta je homocisten, i zasto se treba boriti protiv njega. Homocistein /homocysteine/ je amino kiselina koja, ako se ne svari pravilno, veze za losi LDL holesterol i blokira arterije. Visok homocistein je odgovoran za veliki broj, srcanih udara, i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Dr. Meir Stampfer, sa Harvard univerziteta tvrdi da u oko 150000 srcanih udara svake godine, visok homocisten igra glavnu ulogu. Norveski naucnici su napravili studije, i poredjenja na 900 srcanih bolesnika. Smrtnost je bila 6 puta veca kod onih koji su imali povisenu kolicinu homocisteina. Cak, i u slucajevima, gdje arterije nisu bilo znacajno ostecene, visok hemocistein je uzrokovao srcane udare.

Ima li lijeka protiv viska ove zlocudne amino kiseline???

Odgovor je: “Ima!!!”. Ne samo da lijeka ima, nego je taj lijek jako jeftin, i dostupan. Recimo da je jeftiniji od jedne cigarete dnevno. Ne kutije cigareta, vec samo jedne cigarete.

Kako onda toliki broj ljudi pati, i umire od povisenog homocisteina? Razlog je u neobrazovanju, i nepoznavanju pravilnog nacina ishrane, ili ako ste lijeni da se hranite kako treba, onda u nepoznavanju vitaminskih saplemenata.

Potrebna su vam samo 4 vitamina da znacajno smanjite kolicine homocisteina, i samim tim sanse za dobijanje srcanog udara, i drugih srcanih bolesti. Radi se o vitaminima C, B6, B12, i folicnoj kiselini. Folicna kiselna je u stvari, jos jedan vitamin iz grupe B, i smatra se najvaznijom od ova tri.

Nedostatak C, B6, B12, i folicne kiseline dozvoljava gomilanje homocisteina u krvi, i time dozvoljava unistavanje arterija, sto opet izaziva srcani udar, mozdani udar, i potencialnu smrt.

Novi dokazi regularno pokazuju da vitaminski saplementi, koji sadrze C i  B vitamine, snizavaju hemocistein, i smanjuju broj pacijenata sa rizicnim srcanim kondicijama.

“Snizavanjem homocisteina, postizemo isti efekat u borbi protiv srcanih bolesti, kao i kad snizimo visok holesterol sa 275 na 189.”: Tvrdi Dr, Gilbert S Omenn sa Univerziteta u Micigenu.

Neko moze da se zapita: “Ako je tako lako sniziti homocistein, uz pomoc samo 4 vitamina, kako onda toliki problemi povisenjem ove amino kiseline?”.

Da ovo pojasnim, moram se vratiti na folicnu kiselinu, koju u literaturi mozete naci, i pod imenom folati /folate/. Kao sto sam vec rekao, folicna kisline je u stvari, jedna forma vitamina B. Iz nekog razloga, organizam koji 100% pravilno funkcionise je u stanju da apsorbuje samo 50% folicne kiseline uzete kroz namirnice. Pored ovoga, za pravilno apsorbovanje folicne kiseline, potrebni su, i drugi vitamin iz grupe B, te adekvatne kolicine proteina i vitamn C. Nedostatak ovih, ce uzrokovati, i nedostatak folicne kiseline.

Poznato je da pusenje, alkohol, i kafein, smanjuju kolicinu ovog vitamina u organizmu.

Ako uzmete u obzir, da organizam pod idealnim okolnostima moze apsorbovati samo 50% folicne kiseline, te da su za njeno apsorbovanje potrebni, i drugi elementi, i da duvan, alkohol, i kafein snizavaju kolicine ovog vitamina, moze vam biti jasno koliko ljudi pati od apsolutnog nedostatka ovog vaznog elementa. Cak, iako svaki dan jedete namirnice koje su jako bogate folicnom kiselinom, (takvih nema mnogo), postoje sanse da iz gore navedenih razloga patite od pomanjkanja ove dragocjene supstance.

Naucnici iz Univerziteta u Vasingtonu, su utvrdili da hronicni nedostatk folicne kiseline uzrokuje 56000 smrtnih slucajeva, godisnje, samo u Americi. Neki naucnici idu tako daleko, da tvrde, da cak 96% svih ljudi, nema adekvatne kolicine folicne kiseline.

Studiranja obavljena u devet evropskih zemalja, na 1550 zena, i muskaraca, podrzavaju teoriju povezanosti homocisteina i vitamina B. Studije su ukljucile, i poredile rezultate, na 750 pacijenata sa srcanim bolestima, i 800 osoba bez srcanih bolesti. Mjerene su kolicine homocisteina, folicne kiseline, vitamina B6, i vitamina B12, u krvi svih ucesnika ovih studija. Kao sto je i ocekivano, sve testirane osobe sa srcanim bolestima imale su povisen homocistein, i naravno niske kolicine folicne kiseline, i vitamina B6. Cak 35% ispitanika je bilo klinicki u nedostatku vitamina B6.

U sljedecem broju slijedi nastavak o homocisteinu, kardiovaskularnim problemima i kako ih efikasno i jeftino sprijeciti.

Kardiovaskularne bolesti i vitamin B6

Kad smo vec kod B6, da se malo vise posvetimo, i ovom vitaminu. Studiranja pokazuju jos neke korisne informacije za B6. Sto vise vitamina B6 u organizmu, to su manje sanse za dobijanje srcanih bolesti. “Ovaj vitamin, kao i folicna kiselina sputava stetna djelovanja homocisteina, ali to nije sve.”: Tvrdi vodeci naucnik po ovom pitanju Doktor Kilian Robinson. Cak i u slucajevima gdje je nivo homocisteina bio normalan, nedostatak vitamina B6 je izazivao blokiranje krvnih sudova u srcu, mozgu, i nogama.

Prema tome: “Bez obzira na normalne kolicine homocisteina, nedostatak B6 je vodeci faktor za dobijanje mozdanog, i srcanog udara.”, tvrdi doktor Robinson. On tvrdi da vitamin B6 stiti arterije, i na druge nacine, modifikujuci losu LDL holesterol, i rastvarajuci krvne ugruske.

Testovi su radjeni, i na zivotinjama, kojima je davana hrana bez B6 vitamina. Sve zivotinje, su razvile srcane bolesti.

Oko 20% ljudi pati od hronicnog nedostatka B6 vitamina, sto ih pravi dobrim kandidatima za razvijanje zdravstvenih problema, kao sto su: srcani, i mozdani udar.

Univerzitet u americkoj drzavi Minesoti, daje jos vecu tezinu teoriji da vitamin B6 stiti protiv srcanih bolesti. Medicinski doktor sa ovog univerziteta, Aron Folsom M.D. napravio je istrazivanja na 759 muskaraza i zena, srednjih godina, i utvrdio da je nedostatak B6 glavni uzrok pocetka srcanih tegoba.

Istrazivanja su trajala 8 godina, i uzimani su regularni uzorci krvi svih ucesnika. Pokazalo se da ispitanici sa visokim nivoom B6, imaju 67% manje sanse da razviju neke od srcanih tegoba, od ispitanika koji su imali nizak nivo ovog vitamina.

Odcepite zapusene arterije

Jos impresivnija cetrnaestogodisnja studiranja, obavljena na Harvardu, na cak 80000 zena, su pokazala da zene koje su uzimale vise, B6 i folicne kiseline, putem saplemenata imale za trecinu manje sanse da razviju bilokakvu srcanu medicinsku kondiciju od zena koje su dobijale manje kolicine. Za maksimalnu zastitu, naucnici sa Harvarda, preporucuju za zene, minimalno 400 mikrograma (mcg) folicne kiseline, i 3 miligrama (mg) vitamina B6, svaki dan. U njihovim studiranjima davane su doze od 696 mcg folicne kiseline i 4.8 mg B6, zenama koje su imale snizene sanse za razvijanje srcanih bolesti, samo 158 mcg i 1.1 mg, zenama kojim se rizik povecao.

Ova istrazivanja se poklapaju sa studijama, koja pokazuju da ljudi koji vec imaju razvijene srcane bolesti imaju pomanjkanje, vitamina B6 i folicne kiseline, te da osobe koje uzimaju ove vitamine u saplementima, imaju mnogo nizi nivo homocisteina, koji izaziva ove srcane tegobe.

Vitamin B6, i folicna kiselina, te u malo manjoj mjeri vitamin B12 pomazu smanjenje homocisteina u krvi, pokazuju i istrazivanja objavljena u britanskom medicinskom magazinu Lancet. Ova istrazivanja obavio je poznati kandski kardiolog J.David Spence M.D. Neosporno je zakljuceno da vitamini iz grupe B, smanjuju homocistein, i odrzavaju arterije zdravim. Doktor Spence, i njegove kolege su mjerili progres zapusavanja arterija u vratu znane pod imenom “karotidne arterije” /carotid neck arteries/, kod 38 muskaraca i zena, prosjecne starosti od 58 godina. Progres se mjerio cetiri i po godine, prije i poslije uzimanja vitamin B saplemenata. Dnevna doza je bila: 2.5 miligrama folicne kiseline, 250 mikrograma B12, i 25 miligrama B6. Pokazano je da se zapusenost arterija povecala za 50% dok pacijenti nisu uzimali vitaminske saplemente. Neposredno poslije pocetka uzimanja ovih vitamina u saplementima, zapusenost se smanjila za 10%. Kratko receno, vitamini su cistili arterije i obrnuli razvoj bolesti znane kao arterioskleroza.

Kako spreciti mozdani udar

Pored snizavanja homocisteina, za sta su jos dobri C i B vitamini? Odgovor je: “Sprecavnja prvog i drugog mozdanog udara.”

Novija istrazivanja obavljena sa 50 pacijenata koji su vec dozivjeli jedan mozdani udar. Poslije dozivljavanja mozdanog udara, polovina ispitanika je dobijala, tri mjeseca, vitaminske saplemente koji su sadrzavali vitamine iz grupe B. Kolicine koje su dobijali bile su: 5 miligrama folicne kiseline, 100 miligrama vitamina B6, i 1 miligram vitamina B12. Po zavrsetku studija, nivo homocisteina je znacajno opao kod grupe koja je dobijala vitaminske saplemente, kao sto je opala i kolicina thrombomodulina, koji cirkulise u krvi i pokazuje ostecenja unutrasnjeg zida krvnih sudova. Nikakve promjene nisu zabiljezene kod grupe koja nije dobijala vitaminske saplemente.

“Nizi nivo thrombomodulina, uzrokovan visokom dozama vitamina B, u svrhu snizavanja homocisteina, pokazuje da ovo vitamini pomazu, i u lijecenju ostecenja na unutrasnjim zidovima arterija,” tvrdi vodeci naucnik, i profesor neurologije i geriatrike sa Univerziteta Marilend, SAD, Ricard F. Mako M.D. /Richard F. Macko M.D./

“Mozemo zakljuciti da vitamini B, imaju daleko vecu ulogu, u odrzavanj zdravlja vaskularnih celija, nego sto je samo snizavanja homocisteina,” kaze Dr Mako.

Danas, istrazivanja koja su jos u toku u nekoliko medicinskih centara, daju pozitivne izvjestaje koji potvrdjuju sposobnost vitamin B terapija, da sprijece mozdani udar.

Ista istrazivanja na Tufts Univerzitetu, pokazuju da starije osobe, sa niskim kolicinama folicne kiseline, i visokim homocisteinom imaju duplo vece sanse za suzavanje kaotiodnih arterija i dobijanje mozdanog udara.

Posto vec skoro 20 godina zivim i radim na Sjeverno Americkom kontinentu, sva moja istrazivanja na ovu temu sadrze statisticke podatke za ovaj kontinent. Ne vjerujem da je situacija u nasim krajevima bolja, te smatram da se statistike mogu primjeniti i na nase prostore.

Vecina ljudi, na zalost hronicno pati od nedostatk folicne kiseline. Tvrdi se da samo jedna od deset osoba, samo do nekle dobija relativno zadovoljavajuce kolicine ovog vitamina. Naucnici sa Tufts Univerziteta tvrde da ako uzimate manje od 350 mikrograma folicne kiseline dnevno, imate skoro sigurne sanse za povisen homocistein. Jedna studia pokazuje, da starije osobe koje dobijaju samo 200 mikrograma folicne kiseline imaju sest puta vece sanse za dobijanje opasno visokog homocisteina, od osoba koje uzimaju 400 mikrograma ovog vaznog vitamina.

About the Author Vedran Hasanagic

Doktor alternativne medicine, specijalista za bolesti jetre i urinarne infekcije. Kompletna biografija Vedrana i Mirjane na: hasanagic.com

follow me on: